Najveći izazovi u digitalizaciji transportne branše

×

Erkrath, 1.9.2019. – Još uvijek je na snazi velika diskrepancija između aktualnosti digitalizacije te velikih i manjih srednjih poduzeća za transport i logistiku. Dok logistički divovi već dugo rade digitalno, mala i srednja poduzeća za transport ne mogu si priuštiti složena softverska rješenja. Što je potrebno kako biste išli u korak sa zahtjevima tržišta i trendovima te izdržali pritisak velike konkurencije?

Digitalne osnovne usluge za široku masu i stabilnu tehnološku infrastrukturu stvaraju uvjete za sudjelovanje u upravljanju digitalnim lancem nabave. Za sve sudionike transportnog lanca prije svega je važno digitalizirati pojedinačne korake te time optimizirati cijeli transportni proces. Evo tri primjera:

1.    eCMR: manje administracije i više kontrole

Najvažniji dokument uz transportni nalog je teretni list, poznat kao CMR, a uskoro i kao eCMR, odnosno elektronički CMR. U idealnom slučaju oni se automatski kreiraju i prenose elektronički u skladištu – i tako ih prijevoznik može preuzeti putem pametnog telefona ili tableta. Time se birokracija znatno smanjuje i stvara se pozitivan efekt. Budući da se dokumenti o potvrdi o isporučenoj robi, ukratko PoD (prrof of delivery/dokaz o isporuci) generiraju elektronički, mogu se i lakše  digitalno obraditi.

Je li to lako i korisno i za prijevoznika i za špeditera, objašnjava Dmitry Yatckevich iz međunarodne udruge prijevoznika BAMAP (http://bamap.org): „Testiranja eCMR-a već su u punom jeku. Međutim, nije jasno što će biti s popratnim papirnatim dokumentima poput Packing List, certifikatima i specifikacijama.“ Yatckevich kao najveći izazov ističe realizaciju pravnog, elektronskog potpisa. Međutim, on procjenjuje da su prijevoznici dovoljno fleksibilni da se mogu prilagoditi novoj situaciji u budućnosti.

2.    POD (proof of delivery/dokaz o isporuci): Kraći ciljevi plaćanja i digitalna dokumentacija

Primopredajna potvrda – dokaz o isporuci – ubuduće će se realizirati u eCMR-u. Dosadašnje dokumente prijevoznik je morao prevesti u paketu i dostaviti špediteru, a zatim poslati poštom nalogodavcu. To za transportne tvrtke znači troškove slanja i dodatni rad. Osim toga, to također produljuje proces plaćanja. Budući da tek nakon što nalogodavac zaprimi račun, dogovoreno je plaćanje za pruženu uslugu prijevoza. Tako se može dogoditi da špediterske tvrtke za plaćanje moraju čekati jedan do tri mjeseca nakon transporta. Međutim, ako su računi i dokumenti digitalni, isplate se također mogu pokrenuti brže. To čini dohodak predvidljivijim i time se ostavlja više financijske slobode za tvrtke. Osim toga, zajedno s eCMR-om, prikupljaju se podaci o kretanju tako da se putevi isporuke mogu pobliže pratiti i podaci se mogu slati na mjesto isporuke u stvarnom vremenu. Yatckevich kaže da su i tu otvorena neka pitanja: „S jedne strane, digitalizacija POD-a ubrzava primitak uplate od transportnih tvrtki. S druge strane, to također znači da špediteri nalogodavci moraju platiti ranije. To bi moglo poremetiti njihovo planiranje.“

3.    Dinamičko upravljanje rampom:

Pametno korištenje GPS podataka donosi još jedan veliki korak naprijed u pogledu problema s rampom. Kombinirajući telematske podatke i upravljanjem vremenskim slotovima moraju se riješiti poznati problemi zastoja ulazne i izlazne robe. U praksi, pružatelj transportnih usluga aktivira tada svoje GPS podatke. Oni se redovito usklađuju s podacima o položaju kamiona i izračunato stvarno vrijeme dolaska (ETA) šalje se operateru rampe. Tako on može računati i raspolagati podacima u stvarnom vremenu. Točno predviđanje skraćuje vrijeme čekanja vozača kamiona i u idealnom slučaju ga ukida. Predstavnik BAMAP-a smatra to velikom inovacijom za branšu: „Činjenica da su se mnogi seminari o ovoj temi održali na ovogodišnjem vodećem sajmu transportne logistike (04.-07.06.2019.) u Münchenu pokazuje koliko je važno za svakog sudionika opskrbnog lanca da se uhvati u koštac s problemom na rampi.“

Zaključak

Koraci o kojima se raspravlja u članku jasno pokazuju da se učinkovitost prometa povećava kroz poboljšanu komunikaciju među svim sudionicima. Ne radi se samo o umrežavanju svih strana, već i o centraliziranoj komunikaciji: „To je princip rada sustava Smart Logistics System TIMOCOM. Posredujemo tu komunikaciju između sudionika i sustava bez preuzimanja izvršne uloge u samom procesu“, objašnjava Philipp Schmidt, Portfolio Manager tvrtke TIMOCOM. Kako bismo u tome uspjeli, moramo se prilagoditi potrebama korisnika. Cilj mora biti digitaliziranje malih poduzeća, jer i velika jedino tako mogu profitirati.