Unatoč jakom rujnu: Potražnja za prijevozom ostaje ispod razine iz prethodne godine - ali će se izjednačiti s podacima iz 2019.

Transportni barometar pokazao je iznimno niske i visoke vrijednosti u godinama korone. Ove godine ponovno se izjednačio s podacima iz 2019. godine. Unatoč blagom oporavku u odnosu na prethodna tromjesečja, prometno tržište nastavlja slabiti. 

Nakon što su ponude tereta diljem Europe u prva dva kvartala ove godine bile značajno ispod prošlogodišnjih vrijednosti (Q1 -51%; Q2 -46,3%), razlika je smanjena u trećem kvartalu, ali je i dalje iznosila 21%. Rujan je bio mjesec s najviše ponuda tereta u ovom tromjesečju, ali u usporedbi s rujnom 2022. još uvijek je bio 13% ispod vrijednosti iz prethodne godine. Broj ponuda unutar Njemačke bio je čak 32% manji u Q3 nego u istom kvartalu prethodne godine.

Očekivano, potražnja za prijevoznim kapacitetima ponovno je porasla nakon ljetne stanke. U rujnu je bilo više potreba za prijevozom na tržištu TIMOCOM-a: Ovdje je diljem Europe generirano 46% više ponuda tereta nego u kolovozu. U Njemačkoj je bilo 57% više ponuda. Omjer tereta i utovarnog prostora u Europi bio je 64 naprema 36 u srpnju, 57 naprema 43 u kolovozu te je posljedično bio manje uravnotežen na 69 naprema 31 u rujnu.

Promjena u ponudi tereta u Europi u trećem kvartalu 2023. 

Gospodarski razvoj smanjuje potražnju na prometnom tržištu

Unatoč padu inflacije, slabljenje gospodarstva nastavlja vršiti pritisak na transportnu industriju. Jedan od razloga, na primjer, očita je slabost u građevinskom sektoru, što negativno utječe na stanje narudžbi za prijevozničke tvrtke. No, oprezna potrošnja i nedostatak ulaganja u mnoga područja također su vjerojatni razlozi zašto se prošlogodišnje brojke nisu mogle postići - kako u privatnom sektoru, što pokazuje GfK indeks potrošačke klime, tako i u poslovnom okruženju. To potvrđuje i ifo indeks poslovne klime, koji je u posljednja tri mjeseca pao sa 87,4 na 85,7, iako su se očekivanja ispitanika posljednji put nešto poboljšala u rujnu. 

Maloprodaja trpi zbog ovog razvoja. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, prodaja je zadnji put realno pala za 1,2% u kolovozu 2023. u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na prethodnu godinu pala je čak 2,3%. Prema indeksu potrošačkih cijena, cijene hrane porasle su iznad prosjeka za 9,0% te su zajedno s cijenama energije zadržale visoku stopu inflacije. 

“Zbog gospodarskih kretanja, potražnja za utovarnim prostorom u Europi bila je sveukupno niska u usporedbi s 2022., iako je prošli mjesec bio primjetan blagi porast u opskrbi teretom. “Transportno tržište u Njemačkoj djeluje oprezno i ​​odražava ukupni gospodarski razvoj. Glavni razlozi su slaba inozemna potražnja i domaća ekonomska situacija.” Ne može se pretpostaviti da će ove godine doći do značajnijeg povećanja transportne potražnje, dodaje Gburek. “Ako se prometno tržište nastavi razvijati kao 2019., potražnja za teretnim prostorom ponovno će se smanjiti u četvrtom kvartalu 2023. To se čini realnim s obzirom na gospodarsku situaciju u Europi, a posebno u Njemačkoj.”

Promjena u ponudi tereta u Njemačkoj u trećem kvartalu 2023. 

Prosječna cijena vozarina dosad je dostigla godišnji maksimum

Nakon povećanja ponude tereta, prosječna cijena vozarina po kilometru u rujnu je u odnosu na prethodni mjesec porasla za 6,5%. Sveukupno, ta je vrijednost 21,3% iznad najniže ovogodišnje vrijednosti iz veljače. Unatoč ovom porastu tijekom godine, sve su cijene još uvijek znatno ispod najviših vrijednosti iz 2022., kada je potražnja bila znatno veća. 

Više ponuda tereta za i iz Švedske

Značajne promjene u ponudi tereta mogle su se vidjeti na ruti između Njemačke i Švedske. Ponude iz Njemačke za Švedsku posebno su porasle za 70% u usporedbi s istim kvartalom prošle godine. Iz Švedske u Njemačku je i dalje bilo 38% više ponuda tereta. Osim vozila, švedska izvozna roba uključuje i proizvode od drva i farmaceutske proizvode te željezo i čelik. Što se tiče uvoza robe, Njemačka je švedski trgovački partner broj 1. Kada je riječ o izvozu, Njemačka je na drugom mjestu nakon Norveške, objavila je Njemačko-švedska gospodarska komora. I uvoz i izvoz također su premašili trgovinske brojke na razinama prije korone. Strojevi i lijekovi uglavnom se uvoze iz Njemačke. 

Manja potražnja za prijevozom u Švicarsku

Na brojnim rutama prema Švicarskoj potražnja za prijevoznim kapacitetima pala je u trećem tromjesečju, unatoč poremećaju u željezničkom prometu uzrokovanom tunelom Gotthard, zbog čega se očekivalo povećanje cestovnog teretnog prometa. Na ruti iz Austrije u Švicarsku bilo je 55% manje ponuda tereta, a također je bilo 51% manje ponuda tereta iz Francuske u Švicarsku nego u prethodnom kvartalu. Iz Njemačke za Švicarsku bilo je 42% manje ponuda nego prethodne godine, a 29% manje ponuda za teret iz Italije. Zbog vjerojatnog zatvaranja željezničke veze na nekoliko mjeseci, u četvrtom tromjesečju može se očekivati ​​porast cestovnog teretnog prometa oko Švicarske.

Ponuda tereta iz Belgije i Nizozemske u Njemačku također je pala (BE-DE -52%; NL-DE -25%). Jedan od razloga je sve manji promet iz morskih luka. Kontejnerski promet u ZARA lukama od početka godine nastavlja padati. 

Usporedba promjena u ponudi tereta na europskim rutama. 

O TIMOCOM transportnom barometru

Tvrtka FreightTech TIMOCOM od 2009. godine pomoću transportnog barometra analizira razvoj transportne ponude i potražnje na burzi tereta integriranoj u tržište. Više od 154.000 korisnika objavljuje do milijun međunarodnih ponuda tereta i utovarnog prostora dnevno.