Nakon nedostatka vozača, sada i nedostatak skladišta? “Ne”, kaže Gunnar Gburek, glasnogovornik tvrtke TimoCom
Oni koji traže skladišno mjesto uvijek se tuže na manjak površina. Broj novih logističkih nekretnina pritom je prema podacima saveznog ureda za statistiku posljednjih godina stalno rastao. Zašto onda postoji diskrepancija između „više skladišnih nekretnina“ i „manje dostupnih skladišnih mjesta“? I zašto se dostupni skladišni prostor ne iskoristi optimalno? Gunnar Gburek, glasnogovornik tvrtke TimoCom, pronalazi odgovore i dostavlja ideje kako posao sa slobodnim površinama može funkcionirati još bolje za sve sudionike.
U budućnosti bi bilo zamislivo upotrebljavati poznate podatke o skladištu da biste stvorili neku vrstu karte na kojoj je moguće u bilo kojem trenutku u stvarnom vremenu odrediti gdje postoje slobodne površine.
1. Prednosti kratkoročnih najmova skladišta nisu raspoznate
Kao i prije, pružatelji logističkih usluga kao i njihovi klijenti trebaju dugoročne najmove skladišta kako bi zadržali nadzor nad troškovima i planirali na vrijeme. Ali kod klijenata se traže i kratkoročni kapaciteti. Oscilacije tržišta i vrhunci proizvodnje uvijek zahtijevaju više fleksibilnosti. Tako primjerice može doći do toga da klijent treba manje količine robe nego je planirao, ili je robu potrebno dostaviti na drugo odredište ili u drugo vrijeme. Kratkoročni najam skladišta ovdje bi bilo dobro privremeno rješenje,
ali mnogi operatori skladišta očigledno se još uvijek bore s tim. Kratkoročni najam često je povezan s velikim troškovima pretvorbe, što se tada financijski ne isplati, jer primjerice udaljenost polica u regalima nije savršena. U slučaju kratkoročnih najmova često nije slučaj da su dostupna mjesta za regale optimalno iskorištena. Za vremenski najam od nekoliko tjedana u pitanje dolaze i pohranjivanja u blokovima. Tržište za kratkoročna skladišta primamljivo je ponajprije jer se, kao i kod utovara u transportnom poslovanju, postižu više profitne marže. Osim toga, pružatelji logističkih usluga mogu stvarati nove kontakte putem burze tereta i pritom proširiti vlastito područje poslovanja.
2. Decentralizirana skladišta se ne razmatraju
Poduzeća iz područja proizvodnje i trgovine najčešće preferiraju dodjeljivanje robe iz jednog velikog, centralnog skladišta, kako bi administrativni poslovi bili što manji. Agilnost i vrijeme gube posebno kad su vrhunci proizvodnje. Decentralizirana skladišta ovdje nude dodatne mogućnosti: Uz pomoć burze tereta roba poput čokoladnih djedova božićnjaka može se zbrinuti izravno u određenim distribucijskim regijama. Time štedite dugotrajne transporte koji su u vrijeme nedostatka utovarnog prostora skupi i teški za pronaći. Prilikom početka sezone poduzeća tako mogu reagirati mnogo brže i fleksibilnije, jer je roba već uskladištena u blizini distribucijskih centara.
3. Međuskladištenje jedva da je poznato
Prijevoznici tereta često sa svojom robom stoje i ne mogu shvatiti kako međuskladištiti utovare na kratkotrajno unajmljenim skladišnim mjestima. Na taj način se čeka više sati ili dana dok se ulaza za robu ponovno ne otvori. Tako protječe skupocjeno vrijeme u kojem ne zarađuju novac ili ugrožavaju sljedeći nalog. Ova okolnost može postati prednost uz pomoć burze tereta. Preko nje je moguće pronaći odgovarajuća skladišta kod pružatelja logističkih usluga u blizini, gdje će se roba privremeno skladištiti. U idealnom slučaju pružatelj usluga tada isporučuje klijentu u najbržem terminu, tako da je moguća izravna priključna tura. Uostalom, u vremenima nedostatka vozača jednostavno nije ekonomično „obustaviti“ vozača na neodređeno vrijeme.
4. Nedostatak internog protoka informacija
Ako prisutni kapaciteti skladištenja unutar vlastite organizacije nisu kratkoročno poznati, oni se ne mogu ni koristiti. Kod velikih logističkih poduzeća ili saveza te je probleme moguće riješiti putem zatvorene grupe korisnika. Ovdje su slobodni skladišni kapaciteti odmah vidljivi, a partneri među sobom mogu ponuditi više funkcionalnosti skladišta nego što sami imaju na raspolaganju. To povećava konkurentnost i snižava troškove. Ako se sve to još automatizira putem odgovarajućeg sučelja između upravljanja skladištima i burze, odmah bismo mogli imati pregled slobodnih kapaciteta diljem Europe uz samo jedan klik mišem. Distribucijski partneri bi mogli izravno vidjeti online gdje i koliko mjesta je dostupno, a zatim ih brzo i jednostavno prodati.
Pohranjeno u budućnost: Slobodne površine na digitalnoj karti zemlje
U budućnosti bi bilo zamislivo upotrebljavati poznate podatke o skladištu da biste stvorili neku vrstu karte na kojoj je moguće u bilo kojem trenutku u stvarnom vremenu odrediti gdje postoje slobodne površine. Kako bi poslovanje s logističkim nekretninama ubuduće bolje funkcioniralo, skladišni kapaciteti uvijek moraju biti ažurirani što se tiče broja, trajanja i opremljenosti (npr. suha ili hladna skladišta, skladišta u blokovima, automatizirani ili s viličarima). Samo tako nalogodavci mogu imati jasan pregled svih slobodnih kapaciteta i kao kod burze tereta mogu točno filtrirati mjesta koja im zbilja trebaju.